Usred naselja Jakovlje, na neznatno umjetno uzdignutom zemljištu, usagrađen je dvorac pravokutnog oblika. Najvjerojatnije je bio nadograđivan u tri navrata. U početku to je bila "Curia de Jakovlye". Sada je dvorac Jakovlje treće spomeničke kategorije. U prizemlju su trodijelne bačvasto nasvođene prostorije. Na katu je osam simetrično raspoređenih soba. U visoki podrumski prostor ulazi se sa začelja dvorca. Začelni dio cijeloga dvorca čini jedinstvenu ravninu na kojoj se neznatno ističe uski istak. Pročelna fasada je sedmeroosna.
Potkraj 18. stoljeća ovom jednokrilno organiziranom dvorcu prigrađena su dva bočna krila. U novosagrađenim krilima također su podrumski prostori nadsvođeni češkim kapama. Svako krilo ima vlastito, relativno skromno, drveno stubište bez izraženih stilskih osobina. Krila se oslanjaju na bočne fasade, ali su za dio svoje širine izbočena izvan njih. Na katu je nekoliko pregrađenih prostorija: u sjevernom krilu one su stropno (ravno) završene, a u južnom koritastim svodovima. Stariji dio dvorca je ljepši i raskošniji nego dograđena krila.
O dvorcu
Jakovlje je mjesto u Zagrebačkoj županiji udaljeno svega tridesetak kilometara od Zagreba. U njegovu središtu, u blizini mjesne škole, na neznatno umjetno uzdignutom zemljištu, nalazi se dvorac koji se arhitektonski razvijao i mijenjao od 16. do 19. stoljeća, a njegov je sadašnji izgled dominantno historicistički (dovršen nakon 1880.).
U trećem razdoblju izgradnje dvorca središnje krilo dobilo je novu fasadnu dekoraciju i altanu u pročelju te oblik portalnog otvora što djeluje vrlo raskošno i podsjeća na europske dvorce. U prizemno predvorje umetnute su balustradske ograde od nepečene gline. U predvorju je imperijalno stubište visokobaroknog stila koje je jedini ukras unutrašnjosti dvorca. Ovi elementi vjerojatno su nastali nakon potresa 1880. godine.
Od svoje izgradnje dvorac je bio stambeni i ladanjski prostor, škola, učiteljska zgrada, a već 38 godina u dvorcu se nalaze ateljei hrvatskih kipara i slikara.Godine 1979. sjeverno krilo stradava u velikom požaru. Još jedan potres, onaj 1990., demolira dvorac: srušen je dimnjak, središnji dio krova i cijelo lijevo krilo. Od 2002. godine Ministarstvo kulture Republike Hrvatske obnavlja dvorac. Miljenko Matas izradio je planove za obnovu cijeloga dvorca. 2008. dobivena je lokacijska dozvola za rekonstrukciju sjevernog krila, a godinu dana kasnije Ministarstvo je odobrilo još 150 000 kn za nastavak radova. Od prosinca 2009. godine, prema projektu obnove cijelog dvorca, započelo je rušenje sjevernog krila dvorca. Nadzor nad radovima vrši Konzervatorski odjel Uprave za zaštitu kulturne baštine u Zagrebu, a troškove u cijelosti snosi Ministarstvo kulture. Projekt obnove cijelog dvorca, prema pravomoćnoj građevinskoj dozvoli, uključuje izgradnju sjevernog krila dvorca, obnovu stolarije, fasade i perivoja dvorca. (preuzeto sa stranica Wikipedije)
Dvorac i Međunarodni park skulptura u Jakovlju
